MOAKÂHA V
  DERECHO KUERA
  MBA’E REKOPÝPE,
  JEIKO OÑONDIVÉPE HA ARANDUKUAÁPE
  A.           
  ÑE’Ê YPY
  1.         
  Convención Americana he’i iñepyrûmbýpe, “oiko haguâ yvypóragui
  peteî tekove heko’apytî’ÿva, kyhyje’ÿre oikóva ha miseria poguýgui
  osêva, tekotevêta oguereko forma oiporúvo iderecho mba’e rerekopýpe,
  jeiko oñondivépe ha arandukuaápe, umi derecho civil ha político
  peguáichante avei”. Ko púntope nda’aréi he’ihague la Comisión, “añete,
  pe vida digna jeguerekópe oî ndaha’éi jeikovénte, oike avei oîmba
  porâvo persona háicha, oguerekóvo libertad personal, avei umi derecho
  democracia ñemboguatápe ha ambuekuéra derecho civil ha político”.[1]
  2.         
  La Comisión ogueromandu’a “Protocolo de San Salvador” avei
  iñepyrûmbýpe orreconoceha “relación kytâ’i oîva Derecho Económico,
  Social ha Cultural kuéra umi derecho civil ha político kuéra ndive, porque
  mayma derecho kuéra oîmba oñondive ha ndaikatúi jaipe’a ojuehegui; ha
  ipyrenda ha’e yvypóra rekokatu; upéicha rupi oñeñangareko porâ va’erâ
  hesekuéra iñañete paite haguâ; ha araka’eve ndaikatúi oñembyai alguno
  oñemoporâ haguâ otro”.
  
    La
    Comisión imandu’a avei he’iva’ekue Presidente de la Corte
    Interamericana de Derechos Humanos rehe, Profesor Antonio A. Cançado
    Trindade:
    Oñembyai ramo
    umi derecho económico, social ha cultural kuéra, por ejemplo mboriahuete
    rupi, opoko umi tapicha rekovére, hekove completo rehe (avei civil ha
    política); péicha jahecha derecho humano kuéra ojoajupaha oñondive ha
    ndaikatúi jaipe’a ojuehegui. Mboriahu vaiete oîhápe, ndaiporivéima voi
    mba’eveichagua derecho humano. Mba’éicha ñañe’êta derecho a la
    libre expresión rehe ndaipóri ramo derecho a la educación? Mba’éicha
    oîta derecho jaha haguâ jahasehápe nañande rógai ramo voi? Mba’éicha
    oîta derecho japarticipávo tetâ ñemboguatápe ndajarekói ramo derecho
    jakarúvo? Mba’éicha ñañe’êta derecho a la asistencia jurídica rehe
    ndajarekóirô presente upe jave avei pe derecho a la salud? Ha péicha heta
    oî umi ejemplo. He’ise enterove ñañandu ñande rekove ára ha araguápe
    derecho humano kuéra ndaikatuiha jasepara ojuehegui. Ha’e peteî realidad
    ndaikatúiva ñamboyke. Ndaikatuvéima ñamoha’eño umi derecho, oho
    manteva’erâ oñondivepa.[2]
  
  3.         
  Ko oportunidadpe la Comisión ombopukuve ko’â consideración, oguerekópype
  en cuenta pe situación económica vaiete ohasáva Paraguái ha mba’éichapa
  upéva opyvoi vai derecho económico, social ha cultural kuéra rehe ko
  tetâme.
  4.         
  Ohasávo el tiempo ojehechakuaa derecho económico, social ha cultural kuéra
  ndaikatuiha jaipe’a umi derecho civil ha político kuéragui, ha odependeha
  ojuehe. Jarekóvo en cuenta derecho humano kuéra ndaikatuiha jaipe’a
  ojuehegui, la Comisión oikuaaukase ojepoko vai ramo derecho económico,
  social ha cultural kuéra rehe, generalmente ogueru avei jepoko vai umi
  derecho civil ha político rehe. Añete, peteî tapicha ndohupytýiva
  suficiente educación, sa’ive oguerekóta térâ ndoguerekomo’âi voi
  derecho oikovévo. Ko’â mba’e ikatu oguereko igrádo según mba’eicha
  pevépa ojeviola umi derecho económico, social ha cultural kuéra; ko’â
  derecho sa’ive ojererekórô, sa’ive ojererekóta avei umi derecho civil
  ha político kuéra. Upévare ojeviola paite ramo derecho económico, social
  ha cultural kuéra, ojeviola paitéta avei derecho civil ha político kuéra.
  Péva ojehu oî ramo pe mboriahu ivai paitéva.
  5.         
  Añete, peteîva umi situación kuéra apytépe opoko vaivéva ko’â tetâme
  derecho humánore ha’e pe mboriahuete, heta hetave tapicha osufríva. Ndaha’éi
  sociedad civil ha Estado kuéra añónte orreconocéva ko mboriahu ivaive ha
  ojepysoveha ohóvo, ha tekotevêha ojeheka solución chupe guarâ, sino avei
  upéicha ohecha umi institución ha organización mundial kuéra, péicha la
  ONU, Banco Mundial ha Banco Interamericano de Desarrollo. Comisión de
  Derechos Humanos ONU pegua péicha he’i:
  
    Pe mboriahuete
    ombotove mayma derecho humano kuéra. Pe mboriahuete ombojoaju upéicharô
    ojuehe peteîteîva umi derecho tapicha oguerekóva. Estado kuéra oguereko
    responsabilidad omoañetévo derecho kuéra umi imboriahuvéva mba’éva.
    (...)
    Mboriahuete
    oî ramo ndaikatúi ete voi ojeporu pe derecho he’íva ojeikove porâmi va’erâha
    (art. 25 Declaración Universal de Derechos Humanos); ha jahechápype mayma
    aspecto ñande rekovépe ndaikatuiha jasepara ojuehegui, umi tapicha
    imboriahuetévagui ojepe’a paite voi derecho humano completo. Heta jevy
    nda’ijái voi sociedad ryepýpe ha upéicha oñemboyke chupekuéra
    ñemongu’e económico ha socialgui, ha ndaikatúi oiporu iderecho,
    tenonderâite umi necesidad guasuve reheguáva. Pe mboriahuete ohechauka
    porâ, aipórô, mba’éichapa derecho humano kuéra ojoajupa oñondive.[3]
  
  6.         
  Peteî infórmepe, oñondive oprepara va’ekue ko’â banco; Banco Africano
  de Desarrollo, Banco Asiático de Desarrollo, Banco Europeo para la
  Reconstrucción y el Desarrollo, Banco Interamericano de Desarrollo, Fondo
  Monetario Internacional ha Banco Mundial, peteî aty ojapo haguâ hikuái
  Grupo de los 8 háicha, Okinawa, Japónpe, julio 2000pe, péicha he’i:
  
    Pe mboriahu
    ndaha’éi plata’ÿ añónte, ogueroike avei aspecto económico, social
    ha tetâ resambyhy rehegua. Económicope, imboriahúva ndoguerekói ingreso
    ha recurso ha avei oportunidad. Nda’ijái mercado ha empléope, sa’i
    rupi icapacidad, oñemomombyry ha oñemboyke rupi chupe. Sa’i educación
    oguerekógui, hasy ohupyty haguâ trabajo ha información jeiko porâve
    rehegua.
    Oguereko rupi
    problema de salud, ofaltágui karu porâ, higiene ha servicio de salud,
    ombohasyvéntema chugui omba’apo porâmi haguâ, hete ha iñakâ ome’êha
    peve. Ko’âva ári ou pe inseguridad. Ha oikove
    rupi pe hembe’y rupi, recurso’ÿre, ndaikatúi ogueropu’aka térâ
    osê jejopy poguýgui. Ivaive haguâ, pe estructura social ha umi
    institución kuéra voi omboyke imboriahúvape ha nda’ijái umi decisión
    oikohápe, akarapu’â social ha económico oñemboguata haguâ.[4]
  
  7.         
  Tetânguéra léi ryepýpe, derecho humano reheguáva, pe mboriahu, ha
  tenonderâ pe mboriahuete, tuicha opoko derecho humano kuéra jeporu rehe.
  Upévare oje’e va’ekue “pe mboriahu ndaha’éi plata’ÿ añónte. Ha’e
  peteî jereko’ÿ heta aspéctope. Pe ingreso ndaha’éi ramo jeikove paite,
  pe ingreso’ÿ ndaha’e va’erâi jeikove’ÿ... Pe mboriahu ha’e
  privación mba’e iporâvagui peteî tapicha ikatúva ojapo térâ oiko
  chugui”, avei “derecho humano kuéra ogueroike pe idea mayma tapicha
  ikatuha ojerure tojeprotege abuso ha privación etágui, ha toñemoañete
  ilibertad, hekove iporâ haguâ.[5]
  8.         
  Problema kuéra mboriahu rehegua, añete, noñesolucionái tetânguéra léi
  ñemoneî rupivénte térâ tetâmegua leikuéra ñemoîme añónte. Pe “Informe
  sobre Desarrollo Humano 2000”pe oje’e, ha hendápe porâ, “leikuéra
  ñemoî, ijehegui reínte, ndaikatúi ogarantiza derecho humano kuéra.
  Tekotevê avei oî umi institución omyaña va’erâ pe proceso jurídico ha
  avei peteî arandukuaa, leikuéra ha tekoporâ rehegua, omombarete haguâ,
  ndaha’éi oamenaza haguâ, estructura jurídica kuérape. Oîva’erâ avei
  peteî ambiente económico favorable. Ha katu oî ramo mboriahuete ha sa’ieterei
  ingreso, hasy ojejapo haguâ peteî estructura suficiente ogarantizava’erâ
  mayma derecho humano opavaite tapichápe”.[6]
  9.         
  Oje’eva’ekue avei “pe mboriahu ojepysoha ohóvo; opoko vai la cuarta
  parte rehe tetânguéra oñakarapu’âva ohóvo. Ivaive haguâ, heta hetave
  ohóvo umi desigualdad (joja’ÿ), ndaha’éi ingreso ha riquézape
  añónte;
  avei umi servicio social ha recurso productivo jeguerekópe.. Umi
  desigualdad okakuaáva ohóvo ikatu omokangy umi libertad civil ha política
  ojehupytyva’ekue con sacrificio América Latínape... Mboriahu ha
  desigualdad oheko’apytî tapicha kuérape, omoî chupe ñemboyke ha
  ñembotapykue rapépe, opaichagua violación oiko haguâicha iderecho kuéra
  rehe”.[7]
  10.         
  Tenonderâite voi oñeme’ê va’erâ importancia oikotevêva pe problema
  guasuetépe ha’éva mboriahu. “Oikórô tortura peteî tapicháre, oñeko’ôi,
  ha hendápe porâ, la opinión pública. Ha katu 30 mil ári mitâ omanóva
  ára ha ára, ikatúva kuri oñerremedia, ndojeguerekói en cuenta. Mba’éicha
  rupi? Ndojehechái rupi umi mitâme mboriahúgui”.[8]
  11.         
  Peteî sentencia nda’aréi osêva’ekuépe péicha he’i la Corte
  Interamericana de Derechos Humanos:
  
    Ko’â
    último áñope ivai vaive ohóvo heta gente rekove Convención Americana
    omoneî va’ekue retâme, ha derecho a la vida ja’erô jareko manteva’erâ
    en cuenta ko’â situación.
    (...)
    Pe mba’épa
    jajapóta ñande rekovégui, péva oî voi pe derecho jaikovévo ryepýpe;
    iñañete haguâ, oikotevê jeikove porâ, jeiko kyhyje’ÿ ha toîmba
    porâ pe persona humana.
    (...)
    Pe tapicha
    imitâme oikovéva miseria poguýpe, ojehu háicha heta tetâme América
    Latínape, ikatu’ÿre oguereko iproyecto de vida, oñandu peteî teko’asy
    ha’etéva ñemano angapegua (muerte espiritual); pe ñemano físico (tetepegua)
    oúva kóva rire, ha upéicha oikove jave, omoguahê hu’âme pe tapicha
    rekove oñembyaipáva hína. Ko’â ofensa ombyai ndaha’éi umi osufríva
    hi’ángape ha hetépe añónte; ohupyty ha ombosufri avei hembiayhu
    kuérape, tenonderâite isykuérape, generalmente oikóva avei teko’asýpe.
    (...)
    Derecho a la
    vida nde’iséi ndaikatuiha jaipe’a avavégui hekove ha upéva añónte;
    he’ise avei toñemoî oñekotevêva ani haguâ ojepoko vai pe derecho rehe.
    (...)
    Heta
    hendáicha ikatu ojepe’a rei peteî tapichágui hekove: oiko ramo hese
    delito vai ha’éva jejuka, ha avei ndojepe’ái ramo umi circunstancia
    ombohapéva tapichakuéra mano.
    (...)
    Jaipe’a rei
    tapichágui hekove ndoikói, aipórô, jejuka rupi añónte; oiko avei ojepe’árô
    chugui derecho oikove porâ haguâ. Ha péicha jahecha derecho a la vida
    oîha umi derecho civil ha político apytépe ha avei derecho económico,
    social ha cultural kuéra apytépe; avei omyesakâ derecho humano kuéra
    ojoajupaha oñondive ha ndaikatúi jaipe’a ojuehegui.[9]
  
  12.         
  Py’ÿinte oje’e Estado ndoguerekóigui recurso suficiente ndaikatuiha
  oñangareko porâ derecho económico ha social kuéra rehe. Ko púntope iporâ
  ja’e Estado nomoîriha suficiente recurso ko’â mba’épe guarâ, ha katu
  jahecha va’erâ ndaha’éi pe hetakue añónte sino pe mba’éichapa
  ojeporu umi fondo.
  13.         
  Upévare oje’e Estado kuéra ogastáva derecho económico ha social kuéra
  rehe, michî voínte ha avei oñemboja’o vai... Cada año ofalta 80 mil
  millones de dólares ko’â serviciope guarâ umi tetâ oñakarapu’âva
  ohóvope. Pe pacto 20:20 oñehenóiva ojerure ojeporu haguâ 20% presupuesto
  nacionalgui ha 20% ayuda oúvagui umi necesidad básicape guarâ. Ha katu
  gasto tapiaite michîve, entre 12 ha 14% treinta tetâme, omombe’u háicha
  peteî estudio nda’aréi oikova’ekue... Umi ayuda me’êha ome’ê amo
  8,3% rupínte voi”.[10]
  Jepémo upéicha, jareko va’erâ en cuenta “ndaha’éiha ohóva
  ijeheguínte oñondive recurso ha derecho. Iplata hetágui umi tetâ irríkova
  nde’iséi ndojapomo’âiha violación vai derecho humánore; upéichante
  avei umi tetâ mboriahu, sa’i plata oguerekóva, heta mba’e porâ ojapo...
  Oguereko relación recurso jeguereko ha derecho económico ha social kuéra
  ñeñangareko ndive. Ha katu opaichagua oî; oî tetâ peteîcha iplata
  hetakuépe ha tuicha iñambuéva ko’â deréchore ñeñangarekópe, ohapo’o
  haguâ analfabetismo (kuatia moñe’êkuaa’ÿ) ha mitâ kambu ñemano oje’evita
  kuaáva.[11]
  14.         
  Upe informe yvypóra akarapu’â reheguápe oje’e “oîha heta democracia
  noñangarekóiva ni nombohapéiva derecho humano kuéra. Jepémo ha’e
  progreso upe gobierno democrático ojeguerekóre ko’âga mundopýpe, umi
  problema derecho humano rehegua noñesolucionái oñecambia haguére peteî
  gobierno autoritario ambuére oîhápe jepi elección kuéra. Cambio añetete
  ombopyahu va’erâ avei derecho humano rehegua. Oî cáso democracia oîhápe
  ivaive hague derecho humano heta grúpope guarâ. Ambueve cásope tetânguéra
  aty voi ndojapói mba’eve ojepoko vai ramo derecho humánore umi tetâ
  oîhápe democracia”; he’i avei
  
    Umi tetâ
    imboriahúva tekotevê okakuaa pya’eve oguereko haguâ recurso tekotevêva
    ohapo’o haguâ mboriahu ha omoañete derecho humano kuéra. Ha katu
    akarapu’â económico añónte ndaha’éi suficiente. Tekotevê omoirû
    chupe Estado rembiapo omoîva fondo pobreza cóntrape guarâ ha akarapu’â
    oiko haguâ avei oñemoî va’erâ institución, osê va’erâ leikuéra
    térâ oñembopyahu va’erâ omyaña haguâ derecho humano kuéra.
    (...)
    Peteî jeiko porâmi, jekaru
    hekópe ha ñeñangareko porâmi tesairâ ha ambueve mba’e económico ha
    social ojehupyty kuaáva: ko’âva ndaha’éi desarrollo rembiaporâ
    añónte; ha’e avei derecho humano yvypóra rekokatu ha reko apytî’ÿ
    ndive ojoajúva.
    (...)
    Estado ha’e responsable
    tenondete oîva, omboguatávo tembiapo ikatúva guive, opa haguâ ohóvo
    mboriahu. Hembiaporâ tee ojapokuévo ocumplíta ohóvo upe responsabilidad
    oguerekóva.[12]
  
  15.         
  Comisión Interamericánape guarâ hesakâ ndaha’eiha Estado añónte oñeha’â
  va’erâ mboriahu cóntrape; ha katu upéva nde’iséi ndoguerekoiha
  responsabilidad oha’âvo ikatumíva, tembiaporâ político ha económico
  rupive, opa haguâ pe mboriahu. Oje’e haguéicha:
  
    Estado ndaikatúi ojehekýi
    responsabilidad oguerekóvagui omoîvo tembiaporâ oñesê haguâ mboriahu
    poguýgui. Ha katu naha’eñói oguereko tembiaporâ. Peteî tetâ oîhápe
    economía ijehegui oguatáva, pe akarapu’â económico ha social ikatúva
    ohapo’o mboriahu, odepende sector privado rehe, empresario kuéra
    rembiapóre ha sociedad civil rehe, ha ko’ápe oike hína comunidad,
    familia, sindicato, patrón, organización ndaha’éiva gobiernopegua,
    grupo religioso ha ambueve.
    (...)
    Okakuaavévo mundopýpe joaju
    económico, sa’ive oñemongu’e ijeheguiete Estado kuéra hembiaporâ tee
    ñemoîme, omopychi’îva chugui umi acuerdo tetânguéra oñondive
    ojapóva, avei ocompeti kuaa haguâ mercado mundialpe ha umi acuerdo omoîva
    viru oiporukáva tetâ imboriahúvape. Tuichave responsabilidad ko’âga
    oguereko umi mundial háicha ipu’akáva –avei Estado kuéra ojoajúva
    institución mundial háicha– oipytyvô haguâ tapicha kuéra mboriahúpe,
    oîva tetâ rico ha tetâ mboriahúpe iñañete haguâ iderecho económico
    ha social kuéra.[13]
  
  16.         
  Estado rembiapo economíape oguereko va’erâ en cuenta enteroitépe,
  iplátavape ha imboriahúvape. Oje’éma haguéicha, “ndaha’éi
  okakuaánte va’erâ pe economía. Ikatu oheja hetápe mboriahu ivaivévape,
  trabajo’ÿre, nomoîrigui puesto de trabajo. Iñe’ê’ÿre, omoañete’ÿre
  participación. Porvenir’ÿre, ombyaipávo tekoha ñemonare kuérape guarâ.
  Ha hapo’ÿre, ombyaívo tekotee ha tembiasakue”.[14]
  17.         
  Comisión Interamericana de Derechos Humanóspe guarâ pe mboriahuete ha’e
  violación ohupytýva opavaite derecho humánope, civil ha político kuérape,
  ha avei social, económico ha cultural kuérape. Derecho jeikove porâ ojerure
  heta mba’e: ndaha’éi umi derecho civil ha político añónte, ha’éva
  por ejemplo jejuka rei, oîmba porâ ipersónape, oguereko libertad ha
  oparticipa democracia ryepýpe. Estado kuéra omoîva’erâ recurso
  tekotevêva derecho económico ha social kuérape guarâ, ha avei omañava’erâ
  mba’éichapa ojeporu umi recurso. Experiencia ohechauka mba’éichapa
  mboriahuete ombyai democracia reko, ndaikatúi tetâyguakuéra oparticipa ni
  ohupyty justicia iñañete haguâ derecho humano kuéra.
  B.           
  LEIKUÉRA REHEGUA
  18.         
  Pe Declaración Americana de los Derechos y Deberes del Hombre, ha’éva
  tetânguéra Americapegua kuatia derecho humano rehegua, ojopýva chupekuéra
  léi renondépe ha iñe’êrendu va’erâ chupe mayma Estado oîva OEApe [15],
  oñe’ê derecho económico, social ha cultural kuéra rehe ko’â
  artículope: VII, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI ha XXII; ko’âva apytépe oî
  oñecumpli va’erâ sa’i sa’ípe ha avei umi ko’âgaite guarâma voi,
  oîháicha artículo VIIpe Sy ha Mitâre ñeñangareko rehegua.
  19.         
  Convención Americana avei, omomba’e jey jey va’ekue (orratifica va’ekue)
  Paraguái el 24 de agosto 1989pe, artículo 26pe he’i Estado kuéra
  oguerekoha obligación “ojapóvo los pasos, tetâpýpe ha tetânguéra
  pytyvô rupive, tenonderâite virúpe ha técnicape, ohupyty haguâ ohóvo ko’â
  derecho (...), ome’êha peve umi recurso disponible, leikuéra ha ambueve
  medio ikatúva rupive”. Ko púntope la Comisión he’ive:
  
    Jepémo upe artículo 26
    nomoîri peteîteî umi tembiapo tekotevêva oiko, ha oheja Estádope tomoî
    umi tembiaporâ administrativo, social, leipegua térâ oimehaichagua
    ouporâtava, katu omoî Estado ári upe obligación ombohape ha omboguata
    añete haguâ umi tembiaporâ ko’â derecho rehegua. Akarapu’â
    progresivo he’ise oîva’erâha ohóvo continuado oso’ÿre umi
    tembiaporâ omoañetéva ko’â derecho.[16]
  
  20.         
  Ko punto rehegua avei, upe “Protocolo Adicional a la Convención Americana
  sobre Derechos Económicos, Sociales y Culturales”, oñehenóiva avei “Protocolo
  de San Salvador”, ombo’aje ko’â derecho: mba’apo, seguridad social,
  tesâi, jekaru, tekombo’e ha hetave derecho rehegua; ko’âva, pe Protocolo
  voi he’iháicha iñepyrûmbýpe, “ndaha’éi peteî Estadopegua haguére,
  sino ojeguereko persona humana haguére. Upe Protocolo, omomba’e jey jey va’ekue
  Paraguái 1997pe, omanda ñepyrû el 16 de noviembre 1999 guive ha ha’e ko’âga
  peteî ley internacional ocumpliva’erâ Paraguái.
  21.         
  Paraguái omoneî va’ekue avei pe “Pacto Internacional de Derechos
  Económicos, Sociales y Culturales”, ojejapo va’ekue la ONU ryepýpe
  1966pe. Ko Pacto he’i artículo 11pe:
  
    Mayma
    Estado omoneîva ko Pacto, ohechakuaa mayma yvypóra oguerekoha derecho
    oikove porâmívo, ha’e ha hogaygua, ha upéva he’ise jekaru, ao, oga,
    ha oñakarapu’â haguâ ohóvo hekovépe. Estado kuéra ojapóne ikatúva
    iñañete haguâ ko derecho, ha upevarâ ikatuha tuicha oñopytyvô
    tetânguéra.
  
  22.         
  Ko’â tetânguéra ñe’ême’ê ja’eva’ekue, oguereko tuicha
  importancia he’ígui Leiguasu artículo 137pe: “Constitución, ñe’ême’êmbyre
  ambue tetânguéra ndive, oñemoneî ha oñemoañete va’ekue, leikuéra
  Congreso remimoîngue ha tembiapoukapy oñemoneî va’ekue avei uperire, ko’âva
  ha’e derecho positivo Paraguáipe ha ojererekova’erâ ovalekuépe ko’ápe
  hysýi háicha”.
  23.         
  Ko Leiguasu he’iháicha, umi ñe’ême’ê tetânguéra ojapóva oñondive,
  tuicha importancia oguereko derecho económico, social ha cultural kuérape
  guarâ Paraguáipe.
  C.
  IÑAÑETÉPA DERECHO ECONÓMICO, SOCIAL HA CULTURAL KUÉRA PARAGUÁIPE
  24.         
  Umi tetâ omyenondévare odepende, tenonderâite, umi derecho económico,
  social ha cultural kuéra iñañete haguâ, ha avei recurso financiero retakue
  tuicha importancia oguereko. Ko púntope, Paraguái economía ndoho porâi
  hína ha upéva opoko vai ko’â derecho rehe. Peteî economista omyesakâ ko
  punto ha he’i: “economía pyrenda Paraguáipe ha’e tenonderâite
  tembiapo agropecuario, energía eléctrica, ha producto tetâme oikéva ha
  osê jeýva Brasil ha Argentina gotyo; omoirû ko’âvape actividad comercial
  ha servicio tetâ ryepýpe oku’éva. Sector agropecuario omoînge 26% PIBpe
  guarâ ha 90% ári ambue tetâre oñemondóva”.[17]
  25.         
  Marandu oguahêva Comisiónpe he’i avei 1996 ha 1997 pukukue, economía
  Paraguáipe okakuaa hague 1,3% ha 2,6% Producto Interno Bruto, PIBpe; 1998 ha
  99pe katu (ojecalcula) oho hapykuévo peteî 0,5%, ha oiko déficit comercial
  (sa’ive exportación ha upéichante avei importación). Ko’âva ári oîve:
  
    Gobierno sa’ieteve ombyaty
    impuesto kuéra 1999pe, sa’ive rupi actividad económica ha heta rupi
    opaga’ÿva, 63% rupi según FMI. Ko’âva apytépe, pe IVA (Impuesto al
    Valor Agregado) ha’e upe hetave viru omoîngéva Estádope; péva
    ohechauka sistema tributario Paraguaipegua ohoha hapykuévo, he’iséva umi
    sa’ive oganáva hetave opaga.
    (...)
    Upevére ikatu jahecha hetave
    ogasta hague el Gobierno umi tekotevê social rehe década del 90 pukukue
    (...). Ha katu upéva nde’iséi hetavépe oguahê hague umi servicio (tekombo’e,
    tesâi rehegua, y hesâiva), ojeporu rupi ojepaga hetave haguâ upe sectorpe
    omba’apóvape.[18]
  
  26.         
  Ko situación económica oîva Paraguáipe opyvoi mbarete trabajo jeguereko
  rehe, ha’éva condición tapicha kuéra oñangareko haguâ iderecho
  económico ha social rehe. Ojecalcula oîha 14,3% nomba’apóiva, umi omba’apo
  va’erâ kuri apytégui, ha 19,1% umi omba’apo’imínteva.[19]
  27.         
  Ñañe’êrô pobreza rehe, Paraguái ha’e peteîva umi tetâ oñemboja’o
  vaiveha la riqueza; 20% umi iviru hetavéva oguereko el 62,4% oikéva
  tetâpýpe, ha 10% imboriahuvéva oguereko 0,7% nte... Ojecalcula entre 1995
  ha 1998 pe pobreza tetâpypegua okakuaa hague 30gui 32%pe, ha pe mboriahuete
  ojupi hague 14gui 17%pe (...). Ha’e peteî problema tuicháva pe mboriahuete
  ojepysóva okaraygua apytépe, ijyvy’ÿva ha ipyvy ‘íva apytépe.
  Hetaitereípe ohupyty rupi –entre 600.000 ha 700.000 tapicha– ha heta rupi
  ohejáva hekoha oho haguâ oiko umi ciudad rembe’y rupi; ko’âva oiko
  oheka trabajo ha omba’apo mante ijeheguírei oimeraêva mba’épe.[20]
  28.         
  Jahecha haguâ umi resultado Paraguái ohupytýva derecho económico, social
  ha cultural kuérape ko’â último áñope, ikatu ñamaña umi “Indice de
  Desarrollo Humano”[21]
  oguenohêva el “Programa de Naciones Unidas para el Desarrollo” (PNUD)
  rehe,[22] ha avei
  umi akarapu’â rechaukaha oguenohêva cada año Banco Mundial[23].
  Umívare ñamañárô, ikatu ja’e ndoikoiha tuicha avance Paraguáipe ko’â
  último áñope derecho económico, social ha cultural kuéra reheguápe.
  29.         
  Ko’â ja’éva hesakâta jahesa’ÿjóro algunos datos. Pe “Indice del
  Desarrollo Humano” del PNUD omombe’u entre 1990 ha 1998pe akarapu’â
  Paraguáipe sa’ieterei okakuaa hague, 0.024%nte.[24]
  Añete, ohechauka 1990pe, Paraguái oîhague 84hápe tetânguéra apytépe (Indice
  de Desarrollo Humano upérô oguerekóva ha’e 0,706); upéi, 1998pe opyta
  81hápe, umi 174 tetâ ostudiáva’ekue pe Programa (índice upérô
  oguerekóva ha’e 0,736). Ko’â mba’e ohechauka sa’ieterei oavanza
  hague, heta áño ohasa rire peteî cífragui ambue cífrape.
  30.         
  Umi Indice de Desarrollo ombosako’íva cada año Banco Mundial, “Reporte
  sobre el Desarrollo Mundialpe”, ohechauka oîha ipositívova ha avei
  inegatívova. Umi positivo apytépe jajuhu entre 1970-1975 ha 1995-2000pe
  jeikove pukukue ojupi hague; ohasa 65gui 69áñope[25].
  Umi negativo ohechauka ojeguevi hague, por ejemplo hetaveha mitâ michî
  omanóva. Añete, entre 1980-1996 omano 59 mitâ mil onacéva apytégui; entre
  1992-1997 katu ojupi 61pe umi mitâ omanóva cada mil nacimiéntogui.
  D.           
  OKARAYGUA REMBIASA REHEGUA
  31.         
  Okaraygua retakue Paraguáipe ohupyty 50% rupi, tetâpýpe oikovéva apytégui,
  ha opoko vai hesekuéra jehasa asy económico oîva Paraguáipe. Péicha
  ojehai va’ekue ko púntore:
  
    Ivai vaive
    ohóvo okaháre oikóva rekove ha oguerekóma problema ipu’aka haguâ
    alimentación rehe, tenonderâite umi kokueygua tres hectáreas guýre
    oguerekóva; ko’âva apytépe pe mboriahuete ohupytýma 62%. Ko’â
    tapicha ojapo chánga pe izónape ha sa’ive omba’apo ohóvo oúgui pe
    crisis mandyjúpe ha upévare nda’ipu’akavéi hukuái ni karurâre; sa’ieterei
    ijyvy ha ndorekói capital, upéicha rupi ndaikatuvéi oguereko suficiente
    hi’upyrâ.[26]
  
  32.         
  Pe mba’éicha rupípa imboriahuve ohóvo okaháre oikóva Paraguáipe ha’e
  pe yvy’ÿ. Upévare péicha oje’e:
  
    Siglo 21pe
    jaikévoma, tapicha chokokuégui hesa’ipa ijyvy hetavégui yvýre
    oikotevêva. Ko’â mba’e oiko oñemboja’o ja’ovégui ohóvo umi yvy,
    peteî túva ojapóva ta’yrakuérape (...)
    Pe yvy’i ha pe
    mboriahuete oho oñondive okaháre; ndoguerekóiva yvy imboriahu vaive
    ohóvo (...)
    Peteî 1,5% mba’apoha
    guasu oîva okaháre, ha’éva yvyguasu mymba kuéra rendaguâ, oguereko
    79% umi yvy productivo; upe aja, haimete 88% mba’apoha avei okaháre,
    tapicha chokokue pópe oîva, ohupyty 8% nte yvy productivo. Ko’â mba’e
    ohechauka yvy ñemboja’o Paraguáipe ivaiha, ijatypágui mbovymi pópe;
    ivaivéntema kóva ha’égui tetâ América Latinape hetaveha okaháre
    oikóva (...)
    Yvy ñemboja’o
    vaígui ou umi nda’ijáiva sociedadpe, oñemohembe’ýva ha ohasa asýva
    okaháre. Pe reforma agraria ha’e peteî derecho ne’îrava iñañete
    hetave tapicha okarayguápe guarâ.[27]
  
  33.         
  Ko’â jahecháva ndive oho avei, yvy jeguereko rire “Estado omoîva’erâ
  tembiaporâ iñambue haguâ ohóvo producción okaháre, tembiapo tuichávape
  guarâ ha avei michivéva familia háicha oñemboguatávape guarâ oî va’erâ
  infraestructura kuéra tekotevêva, imbarete jey haguâ sociedad campesina,
  oñemoderniza haguâ, tomba’apo ijehegui ha ani tapiaite oiko umi político
  poguýpe.[28]
  E.        
  DERECHO MBA’APO, JOAJU HA SEGURIDAD SOCIAL PEGUA
  34.         
  Derecho oñemba’apóvo ha’e peteî derecho humano tuicha importancia
  oguerekóva ikatu haguâicha iñañete ambuekuéra derecho; ha’e avei
  derecho tenonderâite omoîva pe Protocolo de San Salvador, upéva he’i
  artículo 6 ha 7pe: “Estado kuéra oñecomprometeha omoîvo tembiaporâ
  ikatu haguâicha iñañete pe derecho al trabajo; avei ogarantiza va’erâ
  leikuérape tenonderâite pe jehepyme’ê tembiapokuére, ikatu haguâicha
  mba’apohára oikove porâmi ha’e ha hogaygua kuéra”.
  35.         
  Ojapo aja vista Paraguáipe ha uperire avei, oguahê la Comisiónpe heta
  denuncia derecho al trabajo rehegua. Oñemombe’u Comisiónpe:
  
    Mba’apohára
    kuéra derecho naiporâiete Paraguáipe; economía ndokakuaái rupi,
    ivaivéva crisis política rupi; ombyaive mba’apo reko ha mba’apohára
    rekove.
    Umi
    violación oikóva omba’apóva kuéra deréchore ko último tiémpope ha’e
    umi oikóva voi oúvo are guivéma; ñande py’apy haguâicha ndaipórigui
    castigo ha ndaikatúigui la sociedad omyatyrô.29
  
  36.         
  Ambue problema oñemoguahê va’ekue Comisiónpe ha’e pe salario mínimo
  oñeme’ê va’erâ omba’apóvape. Ko púntore ojehai kuri péicha:
  
    Patrón
    kuéra ojevale, heta haguére nomba’apóiva térâ omba’apo’íva,
    opaga haguâ oimeháicharei imba’apohára kuérape. Sindicato kuéra sa’ive
    ko áñope odenuncia ojepaga hague pe mínimo guýre ha katu hetave umi caso
    oñemomba’apoha 10 horas peteî árape ha ojepaga chupe 8 hora rehente.
    Heta
    oî caso oñemomba’apo hague mitâme léi cóntrape, tenda iporâ’ÿva
    tesâi ha seguridadpe guarâme, hi’arive ojepaga’i chupekuéra. Omombe’u
    háicha Central Nacional de Trabajadores (CNT), ko’â mba’e oiko sector
    servíciope, umi supermercado rupi oñemomba’apo mitâ 14 ha 16 hora ha sa’ieterei
    ojepaga chupekuéra.
    Oiko
    avei violación trabajo apo pukukuépe, umi transpórtepe oñemba’apo
    háicha. Umi chofer omba’apo 16 hora peve por día (...) ohupyty’ÿre
    umi beneficio oîva léi laboralpe. 30
  
  37.         
  Oñemombe’u avei Comisiónpe heta mba’apo renda industrial, comercial ha
  servicio pegua, nome’êiha pe seguro médico, ndopagái IPSpe ha upéicha
  rupi pe mba’apohára oikotevê jave ndoguerekói ko’â servicio.
  Ojekuaauka avei Comisiónpe heta empresa nomoîriha umi tekotevêva
  seguridad-râ ha ipotî haguâ pe oñemba’apohápe; ko’â mba’e ombyai
  avei omba’apóva salud ha hekove.
  38.         
  Derecho sindical rehe ñañe’êvo, jaikuaava’erâ Protocolo de San
  Salvador he’íva artículo 8pe:
  
    1.     
    Tetânguéra ogarantiza va’erâ:
    a.              
    derecho mba’apohára kuéra mba’éva, ojapóvo sindicato térâ
    oikévo umi oîmavape, ñangarekorâ iñinterése kuérare. Ko deréchope
    oike avei Tetânguéra ohejava’erâha sindicato kuérape tojapo
    federación ha confederación tetâpýpe ha toike umi oîmavape; upéichante
    avei tojapo organización internacional ha toike umi oîmavape. Tetânguéra
    oheja va’erâ toku’e ijeheguiete ko’â sindicato, federación ha
    confederación kuéra.
    b.              
    Derecho ojapo haguâ huelga.
    2.              
    Ko’â derecho ñambohysýiva jeporúre léipe oîva mante ikatu
    opoko, ha’éramo léi democraciapegua ha oñekotevêva hese orden público
    oñembyai’ÿ haguâ, oñangareko haguâ opavaite salud ha rekoporâ rehe,
    ha avei ambuekuéra derecho ha libertad rehe. Umi fuerza armada ha policía
    pegua, ha mayma oîva servicio público kuérape, ojapova’erâ pe léi he’iháicha.
    3.              
    Avavépe ndojejopy va’erâi oike haguâ peteî sindicátope.
  
  39.         
  Visita aja Paraguáipe, la Comisión oñombyaty Central General de
  Trabajadores (CGT) ndive, ha opávo pe aty omoî la CIDH pópe kuatiñe’ê
  he’íva:
  
    Romombe’u
    avei peême heta persecución oguerekoha tapichakuéra omyakâva
    organización, umi institución pública ha privada hárupi, rohechágui ha’eha
    avei derecho humano itenondeva’erâ pe organización jeiko porâverâ ha
    leikuéra he’íva oiko haguâ.
    Oî umi
    odefendekuévo mba’apo renda térâ omoporâségui mba’apoha, oikóva
    perseguido térâ oñemosêva Leiguasu ha ambue leikuéra yképe, ivaive
    haguâ ni orden judicialpe na’iñe’êrendúi. Tembiecharâ, Gobernación
    Alto Paranáme, Gobernador karai Jotvino Urunaga omosêmbaite dirigente
    sindical kuéra ha ombyai la Organización, ha upe aja mba’apohára kuéra
    ojapóma siete mése ndocobrái imba’apo repy. Kóva ha’e peteîvante
    umi caso oguerekóva ore Central.31
  
  40.         
  Ko púntope avei, oipapa haguéicha Central Unitaria de Trabajadores (CUT),
  julio ha octubre del 99 pa’ûme, oñemosê 213 mba’apohára ojapose
  haguére sindicato ha oiko hague persecución dirigente sindical cóntrape ani
  haguâ ojapo térâ ombopyahu umi contrato colectivo trabajo rehegua. Péicha
  he’ive:
  
    Ministerio
    de Justicia y Trabajo ndoguerekói, yma ni ko’âga, capacidad ocumpliuka
    haguâ umi contrato colectivo; sindicato kuéra ohecha umi mburuvicha
    trabajo rehegua omo’âha uvei umi violación ojapóva empresario kuéra,
    ha Estadogua rembiapo ko’â púntope ipuku ha igüelta eterei. Upevére,
    la CUT peguarâ ko Ministerio omba’apo porâve pe año 99 opapotávo,
    oñemoîvo Vice-Ministro del Trabajo ramo peteî ha’eva’ekue asesor
    jurídico CUTpe; upeguive ipya’eve umi trámite sindical ha oîve jerovia
    umi inspección Ministerio ojapóva rehe.32
  
  41.         
  Ko’â punto rehegua iporâ jaikuaa la Comisión oguerekoha competencia umi
  denuncia individual ojejapóva Estado cóntrape, omoneîva’ekue Protocolo de
  San Salvador derecho sindical kuéra rehegua; ko’âva apytépe oî Paraguái.
  Añete, artículo 8(1)(a)pe oî compromiso ogarantizávo derecho mba’apohára
  kuéra oguerekóva ojapóvo sindicato ha oikévo umi oîmavape, oñeñangareko
  ha oñemombarete haguâ iñinterése kuéra. Upéichante avei artículo
  19(6)pe he’i ojepoko vai ramo ko’â deréchore “peteî Estado Protocolo
  pegua cáusare”, upéicharô la Comisión ha la Corte Interamericana
  ikatúta oiporu pe sistema de petición individual oîva Convención
  Americánape.
  42.         
  Seguridad Social rehegua, Protocolo de San Salvador he’i péicha artículo
  9pe:
  
    Derecho
    Seguridad Social pegua:
    1.
    Mayma yvypóra iderecho seguridad social jeguerekópe, omo’â haguâ chupe
    ika’aru vove ha ndaipu’akavéi jave ojehe oiko porâmi haguâ. Omano
    ramo pe beneficiario, opytáta umi iñemoñarépe guarâ.
    2. Ha’e
    ramo tapicha omba’apóva hikóni, derecho seguridad social pegua ha’eva’erâ
    oñepohano haguânte jepe, ha avei jubilación térâ subsidiorâ, oguereko
    ramo accidente omba’apohápe térâ mba’asy profesional; ha’e ramo
    kuña katu, ha’eva’erâ opytu’u haguâ imemby mboyve ha imemby rire.
  
  43.         
  Ko derecho seguridad social pegua Paraguáipe ndoiko porâi heta mba’épe.
  Peteî estudio ojapova’ekue la OIT ári, ikatu ja’e:
  
    Sa’ieterei
    oî Paraguáipe oguerekóva Seguridad Social.
    (...)
    Umi
    problema tenonderâgua ha’e: sa’ípe ohupyty, noñeme’êi heta mba’apohárape
    ha nahesakâi... Noñeñangarekói ndojevalevéiro ojehe, ojehejarei ika’arúmava,
    noñepytyvôi oî ramo omanóva, ko’âva ha’e problema ivaivéva
    okaháre; tava Paraguaýpe ijatypa umi oguerekóva protección ko’â
    púntope.
    (...)
    Umi
    omba’apóva ha noîriva asegurado ohupyty 60% ári, he’iháicha umi IPS
    omyakâva.
    (...)
    Pe
    Previsión ñemboguatápe katu mba’evete nahesakâi, umi viru jeporúpe ha
    avei umi información ñeme’ême.33
  
  F.           
  DERECHO TESÂI REHEGUA
  44.         
  Protocolo de San Salvador artículo 10pe omoî ko’â disposición derecho
  tesâi rehegua:
  
    Derecho
    tesâimegua:
    1. Mayma yvypóra
    oguereko derecho hesâivo, he’iséva oî porâmbávo hetépe, iñakâme ha
    teko ojoapytepeguápe.
    2. Iñañete haguâ
    derecho tesâimegua, tetânguéra omoneîva Protocolo oñecompromete
    ohechakuaávo tesâi ha’eha mba’eporâ opavave mba’e, bien público,
    ha omoîvo ko’â tembiaporâ ogarantiza potávo ko derecho:
    a. Ñangareko
    tenondegua tesâire, ohupyty haguâicha mayma tapicha ojeikohápe oîvape.
    b. Mayma Estado
    ryepýpe oîvape ohupytyva’erâ umi servicio tesâirava.
    c. Umi mba’asy
    oñembyaíva ha ovareíva ojehapejoko va’erâ.
    d. Umi mba’asy
    oñemotiémpova (endémica), profesional ha opaichagua, ojehapejoko ha
    oñemonguera va’erâ.
    e. Tetâgua ojehekombo’e
    va’erâ ohapejoko ha omonguera haguâ mba’asy, ha
    f. Oñeñangareko va’erâ
    umi hasy reivéva rehe ha imboriahúgui opoko vaivéva hesekuéra mba’asy.
  
  45.         
  Derecho tesâi rehegua Paraguáipe oikuaauka peteî estudio ojapova’ekue
  doctora Esperanza Martínez, Círculo Paraguayo de Médicos pegua, ha péicha
  he’i peteî hendápe:
  
    Tesâi
    rehegua jehupyty oguereko relación viru jeguereko ndive; sa’i voi
    oñeñangareko salud rehe tetâpýpe; Ministerio de Salud pópe opyta 75%
    umi recurso tesâi rehegua. Upei ou IPS, iplata hetavéva Ministerio de
    Salúdgui, ha oñangareko 20% de la población rehe. Mokôive institución
    tuicha problema oguereko corrupción rupi, ha avei ofalta katupyry,
    hetavépe ohupyty ha servicio porâve.
    (...)
    Derecho
    a la Salud ha’étarô oportunidad mayma tetâgua ohupyty haguâ marandu,
    tekombo’e, ñangareko porâ tesâi rehegua, tekojoja ojerure háicha ha
    Leiguasúpe oîháicha, hesakâ eterei 1999pe ojeho hague tapykuévo.
    Ko
    situación ivaive tuichave rupi mboriahu ha Gobierno ndohechakuaái rupi
    oñeñangareko porâve va’erâha salud rehe. Upéichante avei pe
    corrupción ha prebendarismo ha’e mba’asy guasu nopermitíriva oguata
    porâ umi plan, proyecto ha recurso kuéra jeporu.34
  
  46.         
  Umi problema ojuhuva’ekue ko estudio apytépe oî: oñepyrû hague epidemia
  heta mba’asy rehegua año 99 pukukue; kuña membýva rehegua, he’i ko
  púntope Paraguái oîha mbohapyhápe hetakue ñemanóme Latinoaméricape,
  jepémo oî peteî “Proyecto de Salud Materna y de Desarrollo Integral del
  Niño” hérava, plata jeporúpe Banco Mundialgui ha Banco Interamericano de
  Desarróllogui, sa’ieterei oguata ko proyecto; “ojapo dos áñoma
  oñepyrû hague, tuicha gasto tetâme guarâ, ha katu sa’ieterei oî
  tembiapokue”. He’i avei pe estúdiope, “1999 ohasapa ambue año kuérape
  recurso sa’ikuépe sector salud peguarâ; upéi ou umi recurso jeporu vai,
  ha upévare hospital ha centro de salud kuéra ndoguerekói umi pohâ ha
  tembiporu tekotevêva, ha oî tapiaite omba’apo’ÿre (en paro técnico)
  ndaikatúigui ome’ê servicio a la gente.
  G.           
  RECOMENDACIÓN KUÉRA
  47.         
  Umi mba’e ja’eva’ekue ári, la Comisión ojerure Estado paraguáyope
  omotenonde añete haguâ umi derecho humano social ha económicopegua. Estado
  paraguayo oñeha’âmbaite va’erâ ha omoî tembiaporâ oipytyvôva tetâ
  mongakuaa económico ou porâ haguâicha umi oiko’ivévape. Ko púntope
  oguereko va’erâ tesa renondépe upe he’íva Informe sobre Desarrollo
  Humano “tekotevêha oñemoî umi tembiaporâ ombojoajúva akarapu’â
  económico ha derecho kuéra. Umi recurso ñemohenda ha pe crecimiento
  económico ñemboguata ou porâ va’erâ imboriahúva kuérape, ojekakuaa
  haguâ humano háicha, ha derecho kuérape. Umi recurso osêva economía
  kakuaakuégui ojeporu va’erâ ojehapo’o haguâ mboriahu, oî haguâ
  akarapu’â humano ha iñañete haguâ derecho humano kuéra”.
  48.         
  Umi tape ojechaukáva apytépe oñerairô haguâ mboriahu, oî: “1) toñeha’â
  economía ñemongakuaa ou porâva imboriahúva kuérape. Umi tetâ
  iproducción’íva omboguata pya’eve va’erâ ikakuaa económico, ou porâ
  haguâicha mboriahu poguýpe oikóvape, humano rekópe ha avei mba’e
  jeguerekópe. 2) Toñemohenda porâve presupuesto kuéra. Oñemoî va’erâ
  gasto tekotevêva umi oñekotevê añetetehápe, ha upéva he’ise oîva’eraha
  itenondéva ha noñembotapykuéi va’erâ umi oiko’ivéva. 3) Toñemoañete
  participación. Imboriahúva oguereko derecho oñehendúvo chupe oiko jave
  decisión opokóva hekovére. Ko’âvarâ tekotevê tuichave espacio
  político, oguereko haguâ voz imboriahúva ha avei idefensor kuéra; upépe
  oike avei organización no-gubernamental kuéra, umi medio de comunicación
  ilíbreva ha mba’apohára kuéra organización. 4) Toñeñangareko tekoha
  rehe ha capital social oguerekóva umi comunidad imboriahúva. Pe tekoha
  natural ha umi joaju social ha’e mboriahu kuéra recurso oikove haguâ ha
  osê haguâ mboriahu poguýgui. 5) Topa mbojoja’ÿ kuña rupi ha umi
  imbovyvévare oikóva. Tekotevê oiko reforma social opa
  haguâ pe mbojoja’ÿ”.37
  49.         
  Tekotevê avei ojeguereko tesa renondépe, he’i haguéicha peteî kuatia
  oguenohê va’ekue Banco Mundial, “umi red seguridad social rehegua, ha’éva
  seguro omba’apo’ÿvape, pytyvô estúdiore jepagápe, tembiapo renda
  oñembohetave ha umi pytyvô alimentorâ, ko’âva oî manteva’erâ
  ojeguereko haguâ peteî recuperación ohupytýva opavaitépe”.
  50.         
  Iporâ avei, umi tembiaporâ oñemoîva apytépe, ojeguereko en cuenta ko’â
  consideración:
  
    Pe
    akarapu’â económico ko’âgagua omoî ramo empleo oikotevêva
    ñembokatupyry porâve, he’ise ojehapo’o haguâ mboriahu, tekotevê
    oñemoporâve tekombo’e umi oiko’ivévape guarâ. Upéva he’ise oîva’erâha
    hetave mba’e ojestudiáva ha icalidad porâvéva, avei tekotevêta oî
    hetave umi ostudiaséva.
    Pévagui
    osê avei tekotevêtaha oñemoî tembiaporâ mitâ hi’areve haguâ
    escuélape, ha omongakuaa haguâ hembikuaa oñepytyvôkuévo chupe tesâime
    ha karu porâvépe.
    (...)
    Tuicha
    importancia oguereko pe riqueza tetâmegua ñemboja’o porâve. Ko’âva
    apytépe oike hína reforma agraria, impuesto umi herekopy tuichávare ha
    herénciare, umi privatización ojejapóva propiedad ohupyty haguâ
    hetavépe, ha Estado rembiapo óga ñemoî ha crédito rehegua.
    Mboriahu
    jehapo’orâme oike avei umi tembiapo oipytyvôva oiko’ivévape omohenda
    haguâ hembiapokue mercádope. Pe viru jeporuka (crédito) oñemyatyrô va’erâ;
    tembiapokue jehepyme’ême ndaipóri va’erâi ñembojoavy, trabajo reka
    ojehova’erâ ojehosehápe, ha ojeasegura va’erâ propiedad mboriahuvéva
    mba’éva.39
  
  51.         
  La Comisión Interamericana orrecomenda Estado paraguáyope tome’ê
  importancia ha respeto umi derecho mba’apo reheguápe, mba’apohára
  organización ha derecho seguridad social rehegua; tomoî tembiaporâ oiko
  haguâ léipe he’íva salario mínimo rehegua; péva ohupyty va’erâ
  peteî familia oikotevêva ojejogua haguâ.  
  
    Upéichante
    avei oñemotenonde va’erâ okaraygua situación, umi problema hapo
    pukuvéva oñesoluciona haguâ, ha tesâirâ tohupyty mayma Estado paraguayo
    poguýpe oîvape.
  
  
  [
  Indice| Anterior | Próximo
  ]